|
|
Elite Veteran
  
Location: Gornji Grad-Medveščak | Na posljednoj tekmi F1H ove sezone jedan model odletio nam je predaleko da bi vidjeli gdje je sletio. Uz pomoć Dlake, Mimija i njihove ekipe organizirali smo 'veliku potjeru'. Cijelo vrijeme imao sam jasan signal beepera na radiju, ali nikako nisam mogao locirati model, ekipa je pregledavala teren i kada se je počelo mračiti rekao sam da odustajem, da je model vjerojatno dalje u šumi visoko u krošnji .... iamam signal , nemam nade.
Dok smo se vraćali Mimi ga je pronašao u 180 stupnjeva obrnutom smjeru!
Gdje sam pogriješio i ispao neznalica nakon nekoliko desetljeća amaterskog radija i elektronike?
Skicirao sam teren i sliku sa opisom poslao profesionalcu koji radi takva mjerenja i slićne stvari. Slika što je bilo je u attachu (zip), a odgovor znanca je ovaj;
cit:
'Iz tvog izlaganja i slika izgleda da model nije imao optičku vidljivost prema prijamniku, ali je radio signalima dobro "obasjavao" krošnje koje su ih reflektirale i pogrešno informirale o lokaciji modela.
Naime, 27MHz val je na granici KV i UKV područja i ima većinu svojstava kao UKV valova, odnosno svjetlost. Obzirom da je model bio na zemlji, a vjerojatno i u sjeni nasipa, direktni val je bio jako oslabljen. Indirektni val dobiven refleksijom od desne šume očito je bio znatno jači, iako je bio oslabljen prolaskom kroz lijevu šumu i samo djelomično reflektiran od desne.
-
Nekada, u nekim dijelovima grada gdje nema optičke vidljivosti sa Sljemenom, ljudi su gledali HTV programe refleksijom od zgrade.
-
Uvijek gdje postoji refleksionih površina kao što su brda, zgrade, drveće i sl., postoji mogućnost da se pogriješi.
I ja bih, kao i ti zaključio da je model na drvu...
Uz svu tehniku, pripremljenost i znanje uvijek treba malo sreće.'
Ovaj odgovor, kao i priložena slika može vam poslužiti ako se nađete u sličnoj situaciji, a toga je ove godine bilo na tekmama.
Zamoliti ću 'profesionalca' da nam napiše par redaka o ovom problemu kako bi u buduće lakše pronašli model.
Damir
Attachments
----------------
 greska_u_trazenju.zip (69KB - 85 downloads)
-----
Naš hangarčić: http://web.vip.hr/385915861879.vip/Index.html | |
| Site Sponsor | my ad code here... | | | |
Elite Veteran
Location: Gornji Grad-Medveščak | Dobio sam nekoliko upita nakon prvog posta u ovoj temi, kako, što , sa čime i kako se postaviti
u ovom problemu kada vam FF model odjaše daleko i radio vam je zadnja šansa da ga vratite u svoj hangar.
Da ne izvalim kakvu glupost, materijal sam poslao profesionalcima da ga malo recenziraju.
Napomena:ovaj post nema veze sa GPS/GSM sustavima koji se od nedavna ugrađuju u FF model radi lakšeg traženja.
Krenimo od modela: uređaj koji se stavlja u model, popularno zvan 'beeper' je zapravo minijaturni
samoprekidajuči oscilator, koji periodički 'radi' ili 'ne radi' i kao takav predstavlja zapravo
nemoduliran telegrafski izvor, To znači da on ne modulira nikakvu drugu informaciju osim prekidajučeg
vala nosioca , čime se osigurava mala potrošnja struje i mogućnost dužeg trajanja 'potjere'.
Takav minijaturni oscilator emitirajući na nekoj frekvenciji prestavlja izvor radio signala i određujući
pravac iz kojega dolazi, omogučava nam da se orjetiramo prema modelu i nađemo ga pribiližavajući se izvoru.
Taj princip poznatiji je kao RDF - radio direction finding i koristi se ili je korišten u navigaciji
(avioni, brodovi), lociranju osoba zatrpanih lavinom (ako imaju kod sebe takav odašiljač),
praćenju životinja u prirodi, pa eto i kod nas modelara.
Kod nas se u modelastvu ovaj princip primijenjuje rudimentarno, jer detaljnije upoznavanje
sa preciznijim metodama 'radio potjere' vjerojatno bi nas udaljilo od našeg modelarstva prema radioamaterima
koji to zovu ARDF i rade puno složenije i teže potjere nego li mi.
Gdje griješimo, kako poboljšati efikasnost naših 'potjera'?
Izbor prijemnika:
kako je naš izvor signala u biti nemodulirana telegrafija tzv. CW, najbolje bi bilo da naš prijemnik ima
upravo svojstva CW-prijemnika. Dobar prijem fine osjetljivosti i za slabije ovakve signala bi bio
i SSB-prijemnik (USB, LSB ) , dok je korištnje AM prijemnika jedva poželjno. FM prijemnik je daleko najslabiji izbor,
a modelari ga najčešće koriste :razno-razni skeneri i do 100 € vrijednosti su najčešće FM
prijemnici i predstavljaju najgore rješenje, imaju najširi propusni opseg, a obrada u FM prijemniku
podrazumijeva i ujednačavanje primljene amplitude što nam smeta da raspoznamo jači i slabiji signal.
Primjer potrebnih svojstava prikazan je u prilogu ovog posta na slici skener-bitno.jpg - ovo
nije reklama za Icom, nego samo primjer. 
Da bi vam točno pokazao kako se ISTI signal čuje na istoj anteni istog prijemnika koji ima
sve modove (CW;SSB;AM;FM) uzeo sam jedan model sa beeper-om i komunikacijski prijemnik na kojem sam napravio
četiri snimka: Svaki snimak je u mp3 formatu i ima 4 dijela: prvo je snimak jakog signala,
zatim oslabljen točno 10 puta, pa oslabljen točno 100 puta i na kraju oslabljen točno 1000 puta
(0db,-10db,-20db,-30db). Imena fajlova odgovaraju vrsti prijemnika koji je korišten , tako je
CW.mp3 zapravo snimak sa CW prijemnika, AM.mp3 snimak sa AM prijemnika itd.
Sveukupno dakle u četiri snimke postoji 16 samplova - kako se 'čuje model' uz razne uvjete.
Valja primijetiti: FM prijemnik vrlo brzo izgubi signal beepera, dok ga CW i SSB 'drže' i kada je oslabljen
1000 puta. Osim toga signal na FM prijemniku je nejasan.
Osim ovoga vrlo je važno da prijemnik ima i tzv. 'S-metar' odnosno instrument kojim možemo
odrediti kada prijemnik prima najjači signal, jer to nije moguće precizno odrediti 'na uho'.
prijemnik bez s-metra je isto što i FF model bez determalizera, za usporedbu.
Izbor antene:
skener bi trebao imati i mogućnost spajanja vanjske antene, a ne samo one 'pendrek' koja je uglavnom omnidirekciona i
nepodesna za precizno traženje. Dobre antene su usmjerene , jer će iz smjera izvora signala pokazati najjači signal,
primjer su yagi antena i neka od varijanti HB9CV, pa čak i ona 'riblja kost' (logperiodik antena).
Metoda traženja:
približimo se na pretpostavljeni položaj gdje bi mogli 'uhvatiti' signal i ako ga hvatamo, usmjeravanjem
antene i gledanjem s-metra odredimo pravac iz kojega je signal najjači. Ako
pronađemo jaki i relativno uski snop, imamo direktni signal, ako je podjednako jak i vrlo širok,
onda je vjerojatnija refleksija. Vještiji 'majstor' sada može potražiti 'nulu' signala
određujući uži i precizniji kut sa antenom okrenutom po 90 stupnjeva u pravcu odakle je priman najjači signal.
Krenemo prema izvoru signala i nakon proizvoljno određenog broja koraka (npr. 100) ponovimo mjerenje.
Kada smo došli u područje jakog signala, koristeči podešavanje skenera tzv. 'RF-gain dugmić' namjerno prigušimo jaki
ulazni signal da bi dobili bolju preciznost.
Nakon puno truda nalazimo našeg ljubimca......
Ako želite ovo vježbati na računalnom simulatoru, pogledajte:
http://www.pejla.se/ardf_games.htm
Nije baš savršeno, ali je zabavno i uči se princip ovog sporta.
Ako sam vam pomogao da pronađete vašeg odletjelog ljubimca, dijelim vaše zadovoljstvo !
Trebam li još nešto pojasniti, imamo ovaj Forum :-) !
Damir Sacher
 (skener_bitno.jpg)
Attachments
----------------
skener_bitno.jpg (30KB - 59 downloads)
AM.MP3 (78KB - 59 downloads)
FM.MP3 (80KB - 53 downloads)
SSB.MP3 (86KB - 52 downloads)
CW.MP3 (96KB - 54 downloads)
-----
Naš hangarčić: http://web.vip.hr/385915861879.vip/Index.html | |
| |
|